Epidemiologija pretilosti

Trenutno,ukupna incidencija pretilosti , definirana kao indeks tjelesne mase ( BMI ) ≥ 30 kg / m2 u SAD-u je 33 posto . Uz nastavak postojećih trendova do 2030 godine pola stanovnika u SAD će biti pretilo. Pretilost će tako zamijeniti duhan na mjestu najvažnijeg sprječivog uzroka hroničnih nezaraznih bolesti. Broj morbidno pretilih u SAD u zadnjih 30 godina se povećao za 350%.Godišnji gubici vezani za liječenje udruženih oboljenja i odsustvovanja sa posla kod pretilih osoba u SAD iznose 100 milijardi dolara. U Bosni i Hercegovini preko 62% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu i to iziskuje jasne odgovore medicinskih profesionalaca o najoptimalnijim modelima liječenja. pretilost je već krajem prošloga stoljeća poprimila karakter globalne epidemije. Epidemijske razmjere debljine potvrđuju trenutne procjene da u svijetu ima oko 300 milijuna pretilih osoba te čak milijardu onih s prekomjernom tjelesnom težinom. U broju pretilih osoba prednjače Sjedinjene američke države (SAD) gdje je čak 2/3 stanovništva preuhranjeno, a 31% pretilo. Epidemiološki podaci za Europu ukazuju na izražen porast pretilosti u svim dobnim skupinama, uz posebno zabrinjavajuće podatke za mlađe dobne skupine, djecu i adolescente. Procjenuje se da je preko 40% Europljana preuhranjeno, a oko 20% pretilo. Iako je pretilost inicijalno bila najprisutnija u visoko razvijenim zemljama sve se više ukorijenjuje i u zemljama u razvoju odnosno nerazvijenim zemljama gdje se gotovo izjednačila s problemom pothranjenosti. Smatra se kako suvremeni stil života, s dominatno sjedilačkim aktivnostima i široka dostupnost rafinirane hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih ugljikohidrata, najviše utječe na razvoj navedenih epidemioloških pokazatelja. I Hrvatska prati svjetske trendove jer je 38,1% odrasle populacije preuhranjeno, a 20,3% pretilo.